субота, 8. децембар 2012.

FLOSS vs Srbija

Imajući u vidu poslednje vesti, koje svedoče o skorom postizanju dogovora Vlade Republike Srbije i kompanije Microsoft iz Redmonda, Sjedninje Američke Države mi, slobodni građani Srbije, korisnici FLOSS softvera na ovakav potez ne možemo da ćutimo. Zato smo smislili plan!
Večernje novosti

Kao što slika jasno svedoči, osnovu saradnje ova dva entiteta, malog Davida (Vlada Srbije) i velikog Golijata (Microsoft, u vlasništvu Bila Gejtsa) imaju za ideju sarađavati! U konrektnom slučaju to izgleda otprilike ovako, kao kad bih se ja, slobodni građanin ugovorom obavezao da se sa imaginarnim Tomom X;  da nas dvojica sarađujemo na proizvodnji njegovog kupusa, koji Tomo sa promenljivim uspehom gaji par decenija. Osnov za potpisivanje krovnog ugovora između mene i Tome je naš prethodni ugovor koji smo potpisali a koji predviđa da nas dvojica zajedno razvijamo njegov kupus. Ovaj novi ugovor će propisati ulove pod kojima ću ja jesti njegov kupus i koju cenu  ću platiti za njega čime se moja uloga u razvijanju završava. Kupus je i dalje Tomin, a Tomo zadržava pravo da mi bilo kad u budućnost propiše uslove i cenu kupusa. Idiotski, zar ne, mi razvijamo zajedno njegov kupus,  tako što mi ga prodaje, a ja ga plaćam a mi smo naprasno partneri, a ne kupac i prodavac kako je prirodno.

Ista stvar je sa softverom, softver je Microsoftov, a Srbija će ga plaćati, a zajednički razvoj ti se svodi na sledeću nepoznanicu:

KOLIKO ĆE TAČNO; U DOLARIMA; SRBIJA UGOJITI BANKOVNI RAČUN BILA GEJTSA!
KAKVA JE TAČNO ULOGA SRBIJE U "ZAJEDNIČKOM RAZVIJANJU" OSIM ČINJENICE DA TREBA DA ISTOVARUJE DOLARE I UZIMA WINDOWS
MORA LI SRBIJA BAŠ DANAS; U JEKU NEZAPAMĆENE KRIZE KAD HILJADE GRAĐANA SASTAVLJA JEDVA KRAJ SA KRAJEM DA GOJI BANKOVNI RAČUN BILA GEJTSA, A MOŽE SASVIM LEPO DA UŠTEDI NA TOME?

To je tačno tako jednostavno.

Zašto je Srbija uopšte u ovakvoj situaciji gde se danas nalazi je duga i tužna priča, u koju su uključene generacije političara, akademskih i univerzitetskih umova, pitoreskna plejada domaćih bizmismena i wanabe tajkuna i gromoglasno ćutanje intelektualne javnosti.

Tako ti je to kad zagrebeš malo ispod površine.

Ali ima jedna stvar, prethodni dogovor ovakvog tipa sa kompanijom Microsoft je vodio i završio Zoran Đinđić. Njegovi naslednici, a po pravilu im puna usta zakljinjanja da slede njegov put nisu uradili ništa slično, već su dopustili da Zoranov dogovor istekne i da se Srbija nađe u nelegalnom stanju (što nije loše samo po sebi, samo ilustruje kvalitet njegovih naslednika) I sada nakon nekoliko godina takvog stanja pojavi se on - Rasim Ljajić, ministar u  Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine, telekomunikacija i informacionog društva. Dakle hronološki - Đinđić pa on.

Zašto je ovakav dogovor štetan po građane Srbije?

Ministar Ljajić ( daljem tekstu - krivac) za vreme svog mandata propustio je da uradi upravo ono što su njegovi prethodnici takođe propustili - da povede Srbiju u pravcu alternative, pre svega FLOSS projekata mada postoji od Microsofta daleko ubedljivije vlasničko rešenje. Krivac nije pokazao elementarnu radoznalost (koju svaki kupac bilo koje robe u prodavnci ima, pa kako?) i da istraži ima li pamet ovog sveta alternativu Microsoftu. Da je pitao makar obaveštene saradnike, babe na pijaci, akademsku elitu, saznao bi da postoji. Ipak se krivac rešio da našu državu, posledično i društvo, informatički stavi u podređen položaj jednoj kompaniji.
Taj položaj osim neizvesne količine novca  koja će biti isporučena Microsoftu, čini još jednu štetu ovom društvu, vezivanjem ruku svih informatičkih činilaca u zemlji za jednu platformu koči napredak ove zemlje, koji direktno zavisi od volje Microsofta, onemogućuje efikasnu alternativu Microsoftu i dovodi Microsoft u apsolutni monopolski položaj, nezapamćen u istoriji monopola u ljudskom društvu. Nemicrosoft rešenja ne postoje za Srbiju.

Zašto se krivac nije opredelio za pristup koji praktikuju odgovornije države i političke elite; zašto se makar ne pokušava razvoj domaćeg softvera za većinu banalnih poslova koje državna adminstracija informatički ima, pa se umesto skupih MS rešenje ne razvijaju i implementiraju FLOSS besplatna rešenja koja su, na svaki način dobar način da se uštedi velika količina državnog novca, te se on preusmeri na pametnije potrebe? Taj pristup mnogi praktiju, samo krivac ništa, on bi da kupuje.

Zašto to radi gospodin Krivac?

Ne znam, li mogu da naslutim, tokom ove kacije bavićemo se intenzivno tim pitanjem, Kako smo mi, aktivisti FLOSS-a, informatički pismeni, i vladamo internetom, posedujemo bogatu arhivu iz života i rada krivca, nesumnjivo smo u stanju da zaključimo zašto.

Kako TI možeš da pomogneš?

Uključi se u akciju, za početak, budi deo tima za pritisak. Tvoja je obaveza, ukoliko pristaješ, da objavljuješ na svom blogu, Facebook-u, gde god možeš: pogodne tekstove gde ćeš ostale da upozoravaš da nas Rasim Ljajić poklanja Bilu Gejstu. Ti bologovi i postovi se imaju ponavljati ciklično, ukoliko nas je 300, a gruba procena tvrdi da nas je toliko, imaš obavezu da objaviš makar jedan tekst u 3 dana, što će dnevno rezultirati sa 100 tekstova o ovome. Dalje, prijavićeš se na mail listu ili drugi zgodan alat koji će se akcija koordinisati i odakle ćeš dobijati dnevne informacije o krivcu i njegovim aktivnostima, kako bi ga na najpogodniji način javnost podsećali da postojimo i šta hoćemo. I za kraj učestvuj javno u donošenju odluka o akciji, i pravcu kojim akcija ide.
Pokušati probiti se do mainstream medija i osvetliti u javnosti namere vlasti. Ko ima lične kontakte, da ih da na raspolaganje akciji - divno, ostatak medija animirati samom snagom akcije.

Ciljevi

1. Razbiti apsolutnu dominaciju Microsofta u državi Srbiji
2. Naterati Ministra da javno, transparentno, obavlja posao za koji je izabrano i da unapred objavi detalje ugovora, pogotovo cenu
4. Zašto ova država ne preduzima ništa da podrži slobodan softver, već stalno, iznova i iznova trči i kupuje od jedne jedine kompanije?
4. Širiti svest da je Microsoft u apsolutno domininatnom monopolskom položaju i da je to pogubno za razvoj društva
5. Na kraju zdravorazumski cilj - pitanje: Zašto kupujete licence iako postoji besplatan softver!

Idemo da radimo, svi, jer je odsudna bitka, ako ne uspemo, nova prilika je za 5-6 godina, a tada meni, a ni tebi- neće biti ni važno više.

петак, 1. април 2011.

Blogoakcija 1000 ždralova

Pozivamo sve blogere da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu akciju pravljenja origami ždralova u Beogradu u znak solidarnosti sa narodom Japana.
Legenda o Ždralu

Tokom istorije, ptice su doživljavane kao životinje posebnih vrednosti i tovarene su značenjima često izvedenim iz legendi i priča koje su preživele tokom mnogih generacija. Ždral može biti ubedljivo najstarija ptica na Zemlji; postoji fosilni dokaz da su egzistirali preko 60 miliona godina. Grčki i rimski mit nastojao je da prikaže ples ždralova kao ljubav radosti i proslavljanje života. Obično se ždral smatrao pticom Apolona, boga Sunca, koji se oglašavao u proleće i svetlošću. Kroz celu Aziju, ždral je bio simbol sreće i večne mladosti. U japanskoj, kineskoj i koreanskoj tradiciji ždralovi važe za dobru sreću i dugovečnost zbog svojeg basnolikog života raspona od hiljadu godina.

Postojeći u petnaest vrsta koje naseljavaju pet kontinenata, najveličanstveniji je Japanski Ždral koji je stojeći visok gotovo pet stopa (cca 1,5 m) sa svojim rasponom krila od preko šest stopa (cca 1,8 m) i svojim belim telom okrunjenim crvenom krunom. Japanci se obraćaju ždralu kao „ptici radosti“; kinezi kao „rajskom ždralu“ verujući da su bili simboli mudrosti. Verovalo se da su moćna krila ždrala bila u stanju da prenesu duše gore u raj i da nose ljude do viših nivoa duhovnog prosvetljenja. Tokom vremena, ždral je takođe evoluirao kao omiljena tema tradicije savijanja papira – origamija. Rečeno je da hiljadu savijenih ždralova, svaki za po jednu godinu njegovog života, omogućava ispunjenje želje.

Nedugo nakon završetka Drugog svetskog rata, savijeni origami ždralovi takođe su došli da simbolišu nadu za mirom posredstvom Sadako Sasaki i njene nezaboravne prič
Ždral
e o istrajnosti. Sa dijagnostikovanom leukemijom, nakon što je bila izložena radijaciji posle bombardovanja Hirošime, Sadako je odlučila da presavije 1000 ždralova u nadi da povrati dobro zdravlje, sreću i svet večnog mira. Iako je završila 644 pre nego što je umrla, njen razred savio je preostalih 356 da joj oda čast. U Parku mira u Hirošimi, podignuta je skulptura u spomen njenom snažnom duhu.

Danas ova praksa savijanja 1000 ždralova predstavlja oblik iscelenja i nade tokom izazovnih godina. Nakon događaja od 11. septembra 2001. godine, kao gest podrške i oporavka, na hiljade ždralova bili su presavijeni i povezani zajedno u lance i poslani vatrogasnim i policijskim stanicama, muzejima i crkvama širom Njujorka.

Tradicionalno, jata 1000 ždralova su nuđena svetinjama ili hramovima sa molitvom, baziranom na verovanju da će trud savijanja tako velikog broja ždralova sigurno biti nagrađen. Lanci se često daju nekome ko pati od bolesti, kao molitva za njihov oporavak, kao želja za srećom i kao izraz simpatije i mira. Tokom vremena često izgovarana molitva majki koje su tražile zaštitu ždralova glasila je:

„O jato rajskih ždralova
Prekrijte mi dete svojim krilima.“


ŽdralSvaka pomoć se prihvata. Za početak bi bilo dobro da se jave oni koji se bave origamijem ili barem znaju nekog ko to ume. Pokažimo da saosećamo sa ljudima u Japanu, poželimo im sreću i pošaljimo ljubav i pozitivnu energiju.
Nadamo se da će medijska kuća B92 pomoći ovu akciju, te pozivamo moderatore da se uključe u organizaciju.
Ako znate nekoga ko bi mogao da pomogne organizaciji ove akcije, nemojte se ustručavati. Samo napred. Hajde da ovo naše druženje proširimo na ovaj način.

Dodatak: Mene je jedna vest danas impresionarala, kako list "Danas" prenosi Japan, uprkos svega nastavlja finansijsku podršku Srbiji u projektima koji su započeti. Ostao sam bez reči.

уторак, 1. фебруар 2011.

Saznajte više o Open source

  • Softver otvorenog koda je softver licenciran u skladu sa Definicijom otvorenog koda ili Open Source Definition (OSD)
  • Softver otvorenog koda se distribuira u formatu čitljivom za ljudska bića
  • Softver je napravljen kao otvoren za saradnike i druge razvojne timove
Definicija otvorenog koda
Definicija otvorenog koda (OSD) je priznata i podržana od celokupne zajednice otvorenog koda
Ona podrazumeva:
  • slobodnu redistribucija softvera – svako može da ga peuzme i koristi
  • slobodan pristup izvornom kodu – svako može da ga izmeni i doradi
  • slobodu da se iz softvera naprave njegovi derivati – svako može da napravi svoju verziju prema sopstvenim potrebama
  • Integritet autorovog koda mora biti održavan i poštovan
  • nije dozvoljena diskriminacija perma pojedincu ili grupi ljudi
Dodatni zahtevi OSD
  • Licenca ne sme biti vezana i jedinstvena za proizvod
  • Licenca ne sme ni na koji način ograničavati upotreba drugu softvera
Više detalja ima na:
http://opensource.org/docs/osd
Pomalo o istoriji
Slobodan softver (softver otvorenog koda) pruža korisnicima slobodu da koriste, distribuiraju. Proučavaju, promene i unaprede softver koristeći GNU javnu licencu – GNU Public License (GNU).
Softver otvorenog koda je ustanovljen 1998 i postao je popularan među korisnicima koji se interesuju za izvorni kod, kao i za njegov razvoj
OSD je promovisan i uživa zaštitu od strane Inicijative za otvoreni kod Open  Source Initiative (OSI).
Tri „C“ otvorenog koda
Code
Ili izvorni kod. Neki popularni projekti su Linux, Apache, MySQL, PHP, Ruby , Ubuntu
Collaborative tools
Ili saradnički alati. Oni su kičma svih projekata Otvorenog koda. Ti alati uključuju controlne sisteme pojedinih projekata. IRC, dopisne liste, wiki stranice, blogove i ostale alate koji omogućavaju članovima razvojnih timova da kreiraju kod zajedno.
Community
Ili zajednica. Razmena ideja kao i razvoj koda putem interneta, saradnja korisnika sa razvojnim timovima na celoj zemaljskoj kugli čini jednu zajdnicu posvećenu istom cilju.
Licenciranje
Licenciranja je ključni deo razvoja softvera
Licenci ima mnogo i one se razlikuju
Izbor prave licence za pojedini projekat je veoma važno
Sve licence otvorenog koda moraju biti prosleđene i odobrene od strane Inicijate za otvoreni kod (OSI)
Pravila i običaji softvera otvorenog koda
Bilo ko može i sme kreirati svoj softver, ukoliko je softver koristan biće pregledan i ocenjen širom zajednice
Najbolji način da naučite je da se priključite bilo kom popularnom projektu u izradi
Možete uzeti učešće u skladu sa interesovanjem, koristeći softver u razvoju, ispravljajući greške, praviti zakrpe za njih, učestvovati na dopisnim listama i podučavajući druge.
Doprinoseći širite sopstveno znanje!
Učenje je ključna komponenta otvorenog koda!
Misli globalno – deluj lokalno
Napredak zajednice lokalno doprinosi i zajednici globalno
Uzimajući znanje na globalnom nivou edukujete ostale na lokalnom nivou
Kreirajte lokalni „ekosistem“
Podržite sve koji koriste slobodni softver
Slobodan softver nije skup, otvoren je i transparentan, i na njemu se može zaraditi!

Hello world

I opet Hello world

понедељак, 22. новембар 2010.

Edubuntu u našem školstvu

Već drugu godinu za redom, za naše uslove neverovatna tradicija, opština Rakovica svim prvacima deli laptop računare.
Isporučeni su sa zastarelom verzijom 9.04, valja je nadograditi. Na 1400 računara, radim na rešenju, svaka ideja je dobrodošla.